Čisto sortno vino Trnjak

Do sada se u Hercegovini nisu proizvodila čista sortna vina Trnjak, nego bi u vrlo malom postotku sudjelovala u kupaži (miješanju) sa vinima sorte Blatina i Plavka.

Vinarija Čitluk d.d. Čitluk, je posadila prvi veći vinograd Trnjka 2006. godine na vinogradarskom položaju Dubrava i dobivena su prva, čista sortna vina berbe 2009. koja su se ovih dana našla u prometu.

Trnjak se u Hercegovini ubraja u autohtone sorte. Nepoznatog je podrijetla i nedovoljno ispitana sorta vinove loze. Uglavnom se sadio sporadično uz okućnice i u vrtačama kao pojedinačni trsovi ili u većim vinogradima kao oprašivač Blatine.

Narodna predaja govori da dolaskom Francuza i izgradnjom ceste, koja se zvala ROUTE NAPOLÉON (Napoleonov put), dok je u narodu ostao uvriježen naziv Marmontova cesta (u čast francuskom maršalu Augusteu Marmontu) u pogranični dio Hercegovine i Dalmacije zatječu vina ne baš dobre kvalitete, pa između ostalog donose sortu vinove loze iz Francuske koju je narod prozvao Trnjak ili Trnak, a kasnije Rudežuša (najvjerojatnije je dobila ime po prezimenu Rudeš iz okolice Gruda) Neki su mišljenja da se radi o francuskoj sorti Cabernet Franc, što je sigurno zanimljivo za daljnja istraživanja.

Ova sorta je još uvijek nedovoljno istražena, ali u posljednje vrijeme vinogradari je sve više sade jer se pokazala kao zahvalna sorta, srednje bujna, redovite i dobre rodnosti.

Mošt je izrazito kvalitetan s koncentracijom šećera od 20-26 % i 4,5-6 g/L ukupnih kiselina. U povoljnim uvjetima ako se kasnije bere daje suvarak s koncentracijom šećera iznad 28 %. Sadržaj alkohola u vinu je od 12-15 % vol., uz 4-5,5 g/L ukupnih kiselina.

Vino Trnjak je intenzivno obojeno, tamno rubin crvene boje, vrlo ugodne arome, užitnog i skladnog okusa, harmonično.

Izvrsno se slaže uz pršut, sir, plavu ribu, riblje paprikaše, brudet, pečenu janjetinu i teletinu.

Servira se na temperaturi između 18 i 20 °C.