Sorte

Žilavka

O podrijetlu imena Žilavka teško je dati točan odgovor. Pretpostavlja se da njezino ime simbolizira fine žilice, što se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njezinu debelu, ali prozirnu kožicu, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći da nije nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna kao u Hercegovini u kojoj je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom.

Vino Žilavka svatko ponaosob doživljava na svoj način. Ono privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i osebujnošću, specifičnim mirisom, zaobljenošću, snagom karakterističnom za južna vina.
Žilavka nosi pečat Hercegovine.

Divna kristalno čista, zelenkasto-žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt – izdvajaju Žilavku iznad drugih vina. Žilavka je jako vino s 12–14 % alkohola, 5-6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt od 20 do 27 g/l. Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji.

Blatina

je crvena autohtona sorta Hercegovine.
Ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što su Allicante bouschet (Kambuša), Merlot i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine.

Mošt Blatine sadrži od 19-22% sladora, ponekad i više, a količina ukupnih kiselina je 6-7 g/l. Vino doseže jakost od 12-13% alkohola. Boje je tamno rubin-crvene, prepoznatljive svojstvene arome, punog i harmoničnog okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina.
Za vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim bačvama, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti.

Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta. Pije se polako, čisto, temperirano 18 ºC iz lijepo oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovačka ljetna žega.